Vijesti

Pregovori UN-a o klimi u Bonnu otvoreni su oštrim upozorenjem o kombinovanoj energetskoj i klimatskoj krizi

BONN, Njemačka - Više od 7.000 pregovarača, ministara okoliša i stručnjaka za klimu iz gotovo 200 zemalja okupilo se u ponedjeljak u Bonnu kako bi započeli 64. zasjedanje pomoćnih tijela Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, dvonedeljni pregovarački maraton osmišljen da postavi temelje za COP31, koji će se održati u novembru u Turskoj. Simon Stiell, izvršni sekretar UN-a
 
Sekretarijat za klimatske promjene, održao je hitno uvodno obraćanje upozoravajući da klimatske katastrofe koje se preklapaju, nestabilne cijene fosilnih goriva izazvane sukobima na Bliskom istoku i spor napredak u finansiranju klimatskih promjena guraju ugrožene zajednice do tačke loma na svim kontinentima.
 
Stiell je svoj govor otvorio izlaganjem kaskadnih globalnih kriza s kojima se klimatska akcija mora boriti istovremeno. Rekordni toplotni talasi zapalili su južnu Evropu, južnu Aziju i delove severne Afrike do proleća 2026. godine, izazivajući gubitke useva, skokove u bolnicama od toplotnog udara i opterećenje energetskih mreža koje se oslanjaju na zastarelu infrastrukturu fosilnih goriva. U isto vrijeme, dugotrajne tenzije oko Hormuškog tjesnaca održale su cijene sirove nafte i prirodnog plina na visokom nivou, primoravajući mnoge zemlje s niskim prihodima da preusmjere ograničena vladina sredstva na uvoz goriva umjesto na projekte zdravstvene zaštite, obrazovanja i tranzicije zelene energije.
 
"Danas se čovječanstvo suočava sa svojim najkompleksnijim zajedničkim testom u istoriji: ne možemo riješiti krizu energetske sigurnosti bez rješavanja klimatske krize i ne možemo zaštititi ranjive populacije bez ispunjenja svakog klimatskog obećanja koje je već dogovoreno Pariškim sporazumom", rekao je Stiell u prepunoj plenarnoj sali. "Ovo nije vrijeme za ponovno otvaranje starih diplomatskih argumenata ili razvodnjavanje nacionalnih klimatskih obećanja. Svaka zemlja mora brže raditi na smanjenju emisija, povećanju obnovljivih izvora energije i ispunjavanju davno dospjelih finansijskih obaveza prema klimatski osjetljivim državama."
 
Tri ključna pregovaračka kolosijeka će dominirati diskusijama u narednih deset dana. Prvi se fokusira na unapređenje Globalnog cilja prilagođavanja, okvira koji treba da pomogne zemljama da izgrade odbranu od ekstremnih vremenskih prilika kao što su cikloni, suše i topljenje leda. Male ostrvske države i najmanje razvijene zemlje su se u više navrata žalile da trenutni međunarodni fondovi za adaptaciju pokrivaju manje od jedne petine njihovih stvarnih troškova oporavka od katastrofe, i zalažu se da se obavezni godišnji ciljevi finansiranja formalizuju na COP31.
 
Drugi prioritet je usmjeren na postizanje rezultata prvog Globalnog popisa, sveobuhvatnog pregleda klimatskih mjera širom svijeta koji je završen na COP28. Pregovarači će izraditi konkretne planove implementacije za zatvaranje ogromnih jazova između postojećih nacionalnih ciljeva emisija i globalnog ograničenja temperature od 1,5 stepeni Celzijusa postavljenog Pariskim sporazumom. Naučno istraživanje koje je objavio UN uoči sastanaka u Bonu potvrdilo je da trenutne politike dovode globalno zagrijavanje do 2,7 stepeni do 2100. osim ako industrijalizirane zemlje ne ubrzaju postupno ukidanje proizvodnje uglja, nafte i plina prije 2035. godine.
 
Treća glavna tačka dnevnog reda bavi se upravo tranzicionim mehanizmima, politikama podrške radnicima i zajednicama koje zavise od industrije fosilnih goriva dok se zemlje pomjeraju ka vjetru, solarnoj energiji, hidroelektranama i zelenom vodoniku. Evropski delegati predložili su prekograničnu zelenu industrijsku alijansu tokom otvaranja pregovora, nudeći tehničku obuku i zajmove sa niskim kamatama ekonomijama u razvoju koje grade domaće lance snabdijevanja iz obnovljivih izvora. Predstavnici država Afrike i Jugoistočne Azije odgovorili su pozivom na smanjenje trgovinskih barijera za solarne panele, opremu za skladištenje baterija i tehnologiju čiste energije koja se izvozi iz bogatih zemalja.
 
Nacionalne delegacije oštro su se podijelile oko ključnih finansijskih nesuglasica tokom prve runde bilateralnih sastanaka iza zatvorenih vrata. Predstavnici Evropske unije, Kanade i Japana obnovili su obećanja da će proširiti globalni fond za klimatske štete osnovan 2022. godine, s ciljem kompenzacije siromašnim zemljama za nepovratnu klimatsku štetu kao što je gubitak obalnog zemljišta i trajna poljoprivredna šteta. U međuvremenu, nekoliko velikih zemalja izvoznica fosilnih goriva tvrdilo je da planovi za brzu energetsku tranziciju riskiraju destabilizaciju njihovih domaćih ekonomija, zahtijevajući duže vremenske rokove za zaustavljanje proizvodnje nafte i plina uz povećanu podršku za zelene investicije.
 
Posmatrači tržišta i razvoja primijetili su da pregovori u Bonu imaju veliku ekonomsku težinu. Padajući troškovi solarne i vjetroelektrane znače da je obnovljiva energija sada najjeftiniji novi izvor energije u preko 120 zemalja, ali uska grla u lancu snabdijevanja, nedosljedna nacionalna pravila za izdavanje dozvola i volatilnost valute usporavaju masovnu primjenu. Izgled Svjetske banke za jun 2026., objavljen nekoliko dana prije konferencije, smanjio je prognoze globalnog rasta djelimično zbog poremećaja poljoprivrede povezanih s klimom i inflacije troškova energije, podstičući koordinisane međunarodne zelene investicije kako bi se stabilizirali dugoročni ekonomski izgledi.
 
Grupe civilnog društva, uključujući ekološke nevladine organizacije, omladinske klimatske aktiviste i saveze poljoprivrednika, organizovale su mirne demonstracije ispred mjesta održavanja konferencije tokom ponedjeljka. Delegati mladih predali su zajedničku peticiju koju je potpisalo više od 3 miliona mladih ljudi širom svijeta, tražeći hitan prekid novih projekata bušenja fosilnih goriva i zagarantovanu zastupljenost mladih u svim formalnim UN-ovim radnim grupama za pregovore o klimi.
 
Organizatori konferencije potvrdili su da će se sjednice u Bonu završiti 18. juna konsolidovanim pregovaračkim tekstom koji će poslužiti kao zvanična osnova za ministarske razgovore na visokom nivou u Turskoj ove jeseni. Stiell je svoju uvodnu riječ završio direktnim pozivom svim prisutnim vladama: "Svako odlaganje slabi našu sposobnost da zaštitimo živote. Svijet očekuje opipljiv napredak ovdje u Bonu - ne samo diplomatske izjave."

image

Moglo bi vam se i svidjeti

Pošaljite upit